Rinitis

Rinitis je zapaljenje nosne sluzokože, koje se ispoljava curenjem nosa, kijanjem ili svrabom u nosu. Deli se na alergijski, infektivni i druge. Alergijski rinitisi mogu biti sezonski (polenski) i javljaju se u vreme cvetanja određenih biljaka, ili stalni koji traju tokom cele godine. Infektivni rinitisi se dele na akutne i hronične.

Virusi su najčešći uzročnici akutnog rinitisa, dok bakterije najčešće izazivaju sekundarnu infekciju. Od dvesta opisanih virusnih izazivača ovog oboljenja kod skoro polovine bolesnika u pitanju su rinovirusi. Primarni bakterijski akutni rinitis je redak i uglavnom se javlja kod bolesnika sa oslabljenim imunim sistemom. Hronični infektivni rinitis izazivaju specifični organizmi kao sto su Mycobacterium tuberculosis, Mycobacterium lepre, Aspergilus i dr. U grupi ostalih rinitisa nalaze se nealergijski i neinfektivni rinitisi. Idiopatski rinitis poznat i kao vazomotorni rinitis posledica je hiperreaktivnosti sluzokože nosa na nespecifične uzročnike kao što su jaki mirisi, duvanski dim, izduvni gasovi, promene spoljne temperature i vlažnosti vazduha. Profesijski rinitis nastaje kao odgovor na inhalacijske agense radnog mesta. Hormonski rinitis odraz je promena na nivou nekih žlezdi, u trudnoći, pubertetu… Brojni lekovi mogu dovesti do rinitisa. Vruća ili ljuta hrana izaziva reaktivnu rinoreju. Snažne emocije mogu da izazovu kijavicu.

Uz već opisane simptome, polenski rinitis često prate svrab u grlu, očima i ušima, suzenje i otok oko očiju. U težim slučajevima javljaju se glavobolja, umor i smanjena koncentracija. Kod stalnog alergijskog rinitisa ispoljenija je zapušenost nosa praćena hrkanjem, disanjem na usta, dok se ređe javljaju problemi s očima. Akutni rinitis, poznat kao običan nazeb, počinje grebanjem u grlu, potom sledi golicanje u nosu, kijanje, sekrecija iz nosa, a zatim zgušnjavanje sekreta i zapušenost glavnog disajnog puta, sa malaksalošću, temperaturom ili bolovima u mišićima ili bez njih. Bolest prolazi za pet do deset dana. Većina drugih rinitisa ispoljava se klasičnim znacima rinitisa, a na njih se obično pomisli kada se isključe alergijski i infektivni rinitisi.


Nacin unosa podataka koje vrsi lekar.
Prvo se unosi tip pregleda (osnovni ili kontrolni), potom se unosi datum pregleda ili kontrole. Zatim u se u anamnezu unose potrebni podaci (prema Vasim potrebama) i samim tim formira karton pacijenta. Po formiranju kartona pacijenta lekar unosi objektivni nalaz, dijagnozu, predlog terapije i zakljucak.

Više o bolnici Una