Moždani udar

Moždani udar je naglo nastali fokalni neurološki deficit ili katkad globalni gubitak moždanih funkcija uzrokovan cerebrovaskularnom bolešću koji traje duže od 24 sata ili vodi ka smrti. U pravilu nastaje oštećenje delića moždanog tkiva zbog začepljenja krvne žilice u mozgu ugruškom (trombom), koji prekida cirkulaciju ili zbog pucanja krvne žilice s posledičnim krvarenjem u mozgu. Uz dosad poznate faktore rizika ostaje neobjašnjeno 60 % slučajeva moždanog udara, otkriveni su i novi faktori koji povećavaju rizik za moždani udar. Nakon moždanog udara (prestanka dotoka krvi u moždano tkivo) trećina obolelih se oporavi do potpune samostalnosti sa lakšim posledicama, kod trećine je posledica trajna invalidnost i zavisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Svaki moždani udar je poseban, zavisi od mnogo toga, počevši od toga koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja, ali i o opštem stanju bolesnika. Sveukupno stradaju telo, um i osećaji, a u oporavku uz samog bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, porodica i prijatelji.


Nacin unosa podataka koje vrsi lekar.
Prvo se unosi tip pregleda (osnovni ili kontrolni), potom se unosi datum pregleda ili kontrole. Zatim u se u anamnezu unose potrebni podaci (prema Vasim potrebama) i samim tim formira karton pacijenta. Po formiranju kartona pacijenta lekar unosi objektivni nalaz, CT (npr. kicmene mozdine), dijagnozu, operacije (ukoliko je radjena intervencija), predlog terapije i zakljucak.

Više o bolnici Una