Hipertenzija

Hipertenzija (HT, visoki krvni pritisak, ponekad arterijska hipertenzija) jeste hronična medicinsko stanje u kojoj krvni pritisak u arterijama je povišen. Često nema prepoznatljive simptome, zbog čega se naziva i „tihim ubicom“ Posledice akutne hipertenzije su najčešće moždana krvarenja, dok se kod hronične hipertenzije najčešće ispoljavaju na bubrezima, mozgu i oku.

Povišenje krvnog pritiska uslovljava da srce da radi jače nego normalno da bi krv cirkulisala kroz krvne sudove. Krvni pritisak obuhvata dve aspekta, sistolni i dijastolni, u zavisnosti od toga da li je srčani mišić kontrahovan (sistola) ili opušten između otkucaja (dijastola). Normalan krvni pritisak u mirovanju je u opsegu od 100-140 mmHg sistolnog (prvog otkucaja) i 60-90 mmHg dijastolnog (poslednjeg) otkucaja. Krvni pritisak je visok, ukoliko se održava na ili iznad 140/90 mmHg nivoa.

Hipertenzija je glavni faktor rizika za šlog, infarkt miokarda (srčane napade), srčanu insuficijenciju, aneurizme arterija (npr. aortni aneurizam), perifernu arterijsku bolest, i uzrok hronične bolesti bubrega. Čak i umerena visina arterijskog krvnog pritiska je povezana sa skraćenjem životnog veka. Dijetetske i promene načina života mogu da poboljšaju kontrolu krvnog pritiska i smanje rizik od udruženih zdravstvenih komplikacija. Međutim, lečenje lekovima je često neophodno kod ljudi kod kojih je promena načina života nedelotvorna ili nedovoljna.


Nacin unosa podataka koje vrsi lekar.
Prvo se unosi tip pregleda (osnovni ili kontrolni), potom se unosi datum pregleda ili kontrole. Zatim se u anamnezu unose potrebni podaci (prema Vasim potrebama) i samim tim formira karton pacijenta. Po formiranju kartona pacijenta lekar unosi sadasnje zdravstveno stanje, objektivni nalaz, ultrazvuk (npr. abdomen), predlog terapije i zakljucak.

Više o Poliklinici Panacea