Astma

Astma je često hronično upalno oboljenje disajnih puteva koje karakterišu različiti i ponavljajući simtpomi, reverzibilna opstrukcija protoka vazduha i bronhospazam. U uobičajene simptome spadaju teško disanje, kašalj, stezanje u grudima i kratak dah.

Smatra se da astmu izaziva kombinacija genetskih i faktora sredine. Dijagnoza se obično zasniva na obrascu simptoma, odgovoru na terapiju i spirometriji. Klinički se klasifikuje na osnovu učestalosti simptoma, forsiranog ekspiratornog volumena u jednoj sekundi (FEV1) i najvišeg nivoa ekspiratornog protoka. Astma se takođe može klasifikovati kao atopijska (urođena) ili neatopijska (stečena), gde se atopija odnosi na predispoziciju prema razvoju reakcija hiperosetljivosti tipa 1.

Lečenje aktutnih simptoma se obično sprovodi inhaliranjem kratkodelujućih beta-2 agonista (kao što je salbutamol) i uzimanjem oralnih kortikosteroida. Kod veoma teških slučajeva potrebni su intravenski kortikosteroidi, magnezijum sulfat i hospitalizacija. Simtomi se mogu sprečiti izbegavanjem pokretača, kao što su alergeni i iritanti, kao i upotrebom inhalacionih kortikosteroida. Dugodelujući beta agonisti (LABA) ili leukotrinenski antagonisti se mogu koristiti zajedno sa inhalacionim kortikosteroidima ako se simptomi astme ne mogu kontrolisati. Prevalencija astme se znatno povećala od 1970-ih godina. Od 2011. godine, 235 – 300 miliona osoba širom sveta boluje, od čega je preminulo oko 250.000 ljudi.


Nacin unosa podataka koje vrsi lekar.
Prvo se unosi tip pregleda (osnovni ili kontrolni), potom se unose datum pregleda ili kontrole i tezina i visina pacijenta. Zatim u se u anamnezu unose potrebni podaci (prema Vasim potrebama) i samim tim formira karton pacijenta. Po formiranju kartona pacijenta lekar unosi objektivni nalaz, objektivni nalaz, spirometrijski test, radiografske (RO) nalaze, bronhoskopska ispitivanja, rezultate alergotesta, zatim dijagnozu, predlog terapije i zakljucak. dijagnozu, predlog terapije i zakljucak.

Više o bolnici Una